Kalkulator plaće 2026.: bruto u neto za Hrvatsku

Kako se računa neto plaća u 2026. godini

Obračun plaće u Hrvatskoj polazi od bruto plaće (Bruto 1), odnosno iznosa utvrđenog ugovorom o radu. Iz tog se iznosa najprije obračunavaju doprinosi iz plaće za mirovinsko osiguranje, ukupno 20 %: 15 % za I. stup generacijske solidarnosti i 5 % za II. stup, odnosno obvezni mirovinski fond. Radnik koji je osiguran samo u I. stupu cijeli iznos od 20 % uplaćuje u I. stup. Ono što ostane nakon doprinosa jest dohodak; od njega se oduzima osobni odbitak, a razlika je porezna osnovica.

Prirez porezu na dohodak ukinut je 2024. godine. Umjesto njega svaki grad i općina odlukom propisuje vlastitu nižu i višu stopu poreza na dohodak. Niža stopa primjenjuje se na mjesečnu poreznu osnovicu do 5.000 €, a viša samo na dio osnovice iznad tog iznosa. Zakonski rasponi ovise o vrsti jedinice lokalne samouprave: općine mogu propisati 15–20 % i 25–30 %, gradovi 15–21 % i 25–31 %, veći gradovi i sjedišta županija 15–22 % i 25–32 %, a Grad Zagreb 15–23 % i 25–33 %. Ako jedinica nije donijela odluku, primjenjuju se stope od 20 % i 30 %. Među gradovima u našem kalkulatoru niže stope kreću se u rasponu 19 % – 23 %, a više 25 % – 33 %.

Izračun se temelji na ovim propisima: Zakon o porezu na dohodak, Zakon o doprinosima i Pravilnik o porezu na dohodak (Narodne novine). Uz njih koristimo popis stopa koji objavljuje Porezna uprava, a parametre smo posljednji put provjerili: listopad 2026. Minimalna bruto plaća za 2026. iznosi 1.050 €, a za usporedbe koristimo prosječnu bruto plaću od 2.184 €.

Pojmovi s platne liste: Bruto 1, Bruto 2, osobni odbitak i JOPPD

Bruto 1 je plaća prije doprinosa i poreza, a Bruto 2 ukupni trošak rada za poslodavca. Razlika između njih je doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje od 16,5 %, koji poslodavac obračunava na bruto plaću i plaća iz svojih sredstava. Upravo taj iznos poduzetnici najčešće zanemaruju kad planiraju zapošljavanje, a programi za obračun plaća i kadrovski moduli ERP sustava prikazuju ga u svakom mjesečnom obračunu.

Osnovni osobni odbitak iznosi 600 € mjesečno. Za uzdržavane članove obitelji i djecu uvećava se koeficijentima osnovnog odbitka: 0,5 za uzdržavanog člana obitelji, 0,5 za prvo dijete, 0,7 za drugo, 1,0 za treće i 1,4 za četvrto dijete, a za svako sljedeće dijete koeficijent dalje raste. Osobni odbitak smanjuje poreznu osnovicu, ali ne i doprinose, pa djeca povećavaju neto plaću samo smanjenjem poreza.

• Porezna osnovica: dohodak nakon doprinosa umanjen za osobni odbitak; ne može biti negativna.
• JOPPD: obrazac kojim poslodavac Poreznoj upravi za svaku isplatu iskazuje plaću, doprinose, porez i neoporezive primitke.
• Olakšica za niže plaće: za bruto plaću do 700 € osnovica za doprinos I. stupa umanjuje se za 300 €, a za bruto plaću između 700 € i 1.300 € za 0,5 × (1.300 € − bruto plaća). Razliku doprinosa podmiruje država, pa se radniku ne smanjuje mirovinski staž.
• Najviša mjesečna osnovica za mirovinske doprinose u 2026. iznosi 11.958 €; na dio plaće iznad nje ne plaćaju se doprinosi za I. i II. stup.

Primjer izračuna korak po korak i opcije kalkulatora

Kalkulator slijedi isti redoslijed kao i obračun u knjigovodstvu. Nakon što upišete bruto iznos i odaberete grad prebivališta te broj uzdržavane djece i članova, rezultat se računa ovim koracima:

• Bruto 1 umanjen za doprinose od 20 % (uz eventualnu olakšicu za niže plaće) daje dohodak.
• Dohodak umanjen za osobni odbitak od 600 € i uvećanja za djecu daje poreznu osnovicu.
• Osnovica do 5.000 € množi se nižom, a dio iznad višom stopom vašeg grada; zbroj je porez na dohodak.
• Dohodak umanjen za porez je neto plaća; neoporezivi primici dodaju se tek na kraju i čine ukupnu isplatu.
• Bruto 1 uvećan za 16,5 % zdravstvenog osiguranja daje Bruto 2, odnosno trošak poslodavca.

Neoporezivi primici, česte pogreške i kada pitati stručnjaka

Uz plaću poslodavac može isplatiti neoporezive primitke koji ne ulaze u bruto: naknadu za prehranu do 100 € mjesečno paušalno ili do 150 € uz vjerodostojne račune, naknadu za prijevoz na posao u visini cijene mjesečne karte javnog prijevoza te nagradu za radne rezultate do 1.200 € godišnje, što u kalkulatoru prikazujemo kao prosjek od 100 € mjesečno. Simulator povišice pokazuje koliko poslodavca stoji isti neto iznos isplaćen kao bruto povišica, a koliko kao neoporezivi primitak. Način isplate mora biti uređen kolektivnim ugovorom, pravilnikom ili ugovorom o radu.

Najčešća pogreška je odabir grada u kojem je sjedište poslodavca umjesto grada prebivališta radnika: porez na dohodak pripada jedinici u kojoj radnik ima prebivalište ili uobičajeno boravište. Druga česta zabuna odnosi se na olakšicu za mlade. Radnici do 25 godina imaju pravo na umanjenje poreza od 100 %, a od 26 do 30 godina od 50 %, ali se ta olakšica ne primjenjuje u mjesečnoj plaći, nego u godišnjem obračunu poreza na dohodak koji provodi Porezna uprava. Zato mjesečni neto u kalkulatoru ne uključuje tu olakšicu, a razlika vam se vraća kao povrat poreza.

Za ugovore o djelu, autorske honorare, rad u inozemstvu, istodobni rad kod više poslodavaca ili složenije pakete primitaka savjetujemo provjeru kod ovlaštenog računovođe ili poreznog savjetnika. Rezultat je informativan i ne zamjenjuje službeni obračun plaće.